aAis 53:4

Matthew 8

Iesu Ga Lox Aroo Laradi

(Mk 1:40-45; Lu 5:12-16)

1Iesu ga si boro vana at lakaana la buaang limixin diga emu min. 2La lara laradi ga meres mi lanmeres gu ga vot posiga ne Iesu la ga xis tiktikbu mi luvatgulom teren la ga sing i, “Leeme Silok. Mo do u vara i, una lox aroo ia.”

3Iesu ga song su mi lekngen la ga long tu ren, la ga lok tin, “A vara i. Lanmeres taram na xap ta.” La soso mun mo lanmeres ga xap basinge mo laradi. 4La ne Iesu ga lok tin, “Nemen uta tong box i na ri tara, ketla unat pas uto at lamaasa, la neni na ven mumu u; melemu una lok laramtaba ram ti ne Moroa ngan ne Moses ga tong i, kusu ri lox asuusu i ri limixin axap do nenu mo ura lox avukat ta.”

Iesu Ga Lox Aroo Lasaxaruki At Laasesep Boro Rom

(Lu 7:1-10)

5Iesu ga vubeles at lemenemen Kaprenaum, la lara laasesep at limixin esep boro Rom ga vot posiga i la ga sing i ri loklok tooro xeretna, 6“Leeme Silok. Lasaxaruki rak no ik midi ro at loogu rak. Lengkot axap teren i molo la ing songot aleng.”

7La ne Iesu ga lok tin, “Nia abat pas ti lox aroo i.” 8La mo laasesep ga lok tin keretna, “Leeme Silok, nenu leeme silok la ixo lox avukat do una beles at loogu rak. Ketla una tong mun i la lasaxaruki rak naba lox avukat. 9Nenia aklen i do nenu u epovo ri lox i na mila nenia bok a nemen maxopok at lentaba amgomgo rak la lentaba bok di nemen maxopok tarak. La mo do a lok ti tara, ‘Unat pas,’ neni bat pas. Do a lok ti tara, ‘Ude u,’ neni bat pas saparav ia; la do a lok ti lasaxaruki rak, ‘Una lox i na,’ la neni naba lox i.” 10Se ne Iesu ga ronga i na, ni ga sangu aleng la ga lok tinedi diga emu min, “Nia a tong tuturun i. Keneng at lengkot axap Israel, a goxo long lenget ka tara, lunuunu ren i silok ngan i na. 11Nia a tong i rinimi do buaang limixin diba laa boro at lengkot axap at na lavatbung menemen la diba xis kopok eburu mi ne Abaram, Aisak la ne Jakop at laanan tarak to xeneng at Linintoo no vana at laxalibet. 12Ketla limixin me Judaia, avot be diga nemen ngan lavaanat at Linintoo, Moroa naba lu asu midi uto at lamain bonot la mo go dibang teng aleng la diba rungur ivivilis.” 13La ne Iesu ga lok ti mo laasesep, “Unamlong uto xolonu ram; lasaxaruki ram ba lox avukat kerekngan lunuunu ram.” La lasaxaruki ren ga lox avukat ap mo mun loxonaleng.

Iesu Ga Lox Aroo Buaang Limixin

(Mk 1:29-34; Lu 4:38-41)

14Iesu ga rupot to at loogu at ne Pita, la ni ga ven luvutulom at ne Pita gak midi at loora, ga meres mi liplivi. 15Neni ga long tu at lekngen la liplivi ga on basinge i, la ni ga xatu kaxat upana la ga lox agagas leveluxa ridi.

16Ga ukantinao, limixin diga lam ka larapen tangas atdi uto at ne Iesu, nedi lubunggas ga suxuna di. La ne Iesu ga paase lengkolinga, kuren la ni ga riki asu lubunggas basinge di. La neni ga lox aroo limixin axap digak meres. 17Kerepmo ne Iesu ga lox asorun levelinga at leeme vapaase alii ne Aisaia, i lok keretna;

‘Neni ga lox alolos nama basinge levenainmolo la ga lox aroo nama basinge levenanmeres.’ a

Loklok Atnedi Di Mumu Asu Ne Iesu

(Lu 9:57-62)

18Se ne Iesu ga ven buaang limixin digak lok saparav i, ni ga tong i ri luvuttadi loklok ka anasa ren do dina sen polo lavatdan kis uto at lenep meo. 19La lara laradi loklox ase at Lenavolo ga vosiga i la ga lok tin, “Leeme loklox ase, nia aba emu minu uto at lengkot axap ut pas uve.”

20La ne Iesu ga lok tin, “Lubungman sio di ruuna lengkot mikmidi atdi, la lavapixa di ruuna levempotpos atdi, ketla nenia, Laradi Mevana, axo ruuna temenemen kusu ria rik midi la na lok mamana ren.” 21La lara laradi vetpes, lara at luvuttadi loklok ka anasa ren ga lok tin, “Leeme Silok. Una ke xepe be ia, kusu anat pas la anak mit ne tamak.” 22Ketla ne Iesu ga lok tin, “Una mumu asu ia, la una ke laxampanga met dinak mikmit luvuttadi met.”

Iesu Ga Lox Amila Lamanman

(Mk 4:35-41; Lu 8:22-25)

23La ne Iesu ga los kas at lesepang eburu mi luvuttadi loklok ka anasa ren la diga sen kaxat. 24La soso mun langsangan lamanman ga mas lolos mo lavatdan kis, la ga auret do lesepang gita dong si. Ketla ne Iesu mo ga unga. 25La luvuttadi loklok ka anasa diga vosiga ne Iesu la diga lox aus i la diga lok, “Leeme Silok, una lox aroo dik, ata seeve nga na.”

26La ni ga lok tidi, “Kereva, kopmen tunuunu atnimi? Mi marat tila?” La ni ga xatu kaxat la ga vaase lolos pe lamanman mi lavatdan kis la duga lox atnaasan la langsangan lenmila ga men ta.

27La mo luvuttadi diga sangu aleng la diga lok, “Laradi salai na? I vaase sok lamanman mi lavatdan kis la dira ronga res teren.”

Iesu Ga Riki Asu Lubunggas Basinge Legepu Radi

(Mk 5:1-20; Lu 8:26-39)

28Se ne Iesu eburu mi luvuttadi loklok ka anasa ren diga vot to at lenep meo, diga oso ro at lenep silok Gadarin, la legepu radi duga laa boro at larabuang, limixin me go digak mikmit labarongan e, lubunggas ga nemen atdu. La duga ekip tangarang mi ne Iesu. Nedu luradi sepsep la limixin ap mo lenep silok di goxot pas ti mo lenep. 29La duga xup ti ne Iesu xeretna, “Nitna ne Moroa. Lavanga salai u vara na lox i rinama? Kereva, u vot de xusu una lox asongot nama avot ti laaleng ete?”

30Buaang laxanbo mo diga nemen to vaxalom lixilik, diga anan. 31La lubunggas diga sing ne Iesu, “Do una riki asu nama basinge na luradi, una riki abeles nama ri nom laxanbo.”

32La ni ga lok tidi, “Mina vas su uto.” La diga sixisu ap mo luradi la diga vubeles ap mo laxanbo la nedi axap nom laxanbo diga sixisi at lakaana la diga los tup ukopok at lavatdan kis la diga xong axap. 33La nedi mo digak lok tatao laxanbo, diga ven i na; la diga sixit kaxat uto ap mo lemenemen. La diga tong na lavanga ri mo limixin, la diga tong bok mo lavanga ne Iesu ga lox i ri mo luradi. 34La limixin axap ap mo lemenemen diga vas su la diga vosiga ne Iesu. Se diga ven i, diga sing i do ni na on basinge mo lenep silok atdi.

Copyright information for MMX